dimanche 11 septembre 2022

Yimre Aññeere

Aññeere ko dooknde kala aadee.
Faddiinde kala teewu he nguru.
Moɗoore riŋkotoonde.
Siiɓotoonde ƴiiƴam.
Yaroore ƴiiƴam ɓuuctotoonde kala mbuha.
Aññeere he mayre ko en luttoore.
Mbeelu he mayre ko en famɗitooɓe ha abada ƴiye he nder mayre ko en ɓollitooɓe.
Laakara ina ɓadii.
Guurɗo ko nde tommbitiinde.
Ñalnde kala ruuhu ko nde yilliinde.
Nguurndam ha abada miijo firtiino.
Nguurndam ko seeɗa duuɓi e kitaale moggeede he makka ko a jebbiliiɗo.
Woto kulen maayde.
Kulen tooñde nder he boowal ngoɗɗitoɗen.
Ɓerɗe men to Allah tottitoɗen haa laaɓa Allah njaggitoɗen.
Ko Allah tan woni laamɗo njarlitoɗen.
Tiiɗe e leydi pukken.
Ɓerɗe men to Allah laɓɓinen.
Woto mo fuunti hoyre mum he ndee Sahre dunaare nde ngarɗen yuurnaade en ngaraani tabbitde.
Maayde woɗɗaani aadee he aduna ina ɓeydii wummbilaade.
Ngoppen sañnjaare ndeentoɗen.
En mbaajaama to Diine en nanii.
Seerenɓe tinndinii he noppi en keɗtiima.
So en ngumaaka ɓerɗe aljanna ina ɓadtii.
Allah ko moƴƴo ñalnde kala baɗlal omo totta.

Kuɗol Ngenndiyanke Joob
ñalnde dewo 11 lewru Siilto htnd 2022 njamndi 11:46

mardi 4 janvier 2022

Nguurndam ɗemngal

Teskaade harbiyankaagal hannde wontii tewru; moni kala ina jogii ɓulirde mum e nder mayru ina ƴoogto kañum tan e mayru. Daranaade ɗemngal walla leñol wonaa huunde newiinde ! Ina famɗi hannde ɗo leƴƴi (leñƴi) goɗɗi pergittoo e ɗemngal pulaar. Kono pullo pergittooɗo e ɗemɗe janane ina heewi huuɓata. So en teskimaa leñol ngol ɗemngal jor-jokkewal ngal e nder Senegaal ɓe timmaani 20% kono hannde ngaal ɗemngal yaɓɓii ɗemɗe keddiiɗe ɗee fof ! Nde tawnoo Pulaar wiyi: baaba potnooɗo dawnude ɓiɗɓe mum, so wontii ko kanko wiyata leloɗen ha naange e hoyre ndawen so en ndeenaaki en pamɗat ko gollaa. Ko fotnooɓe daranaade ɗemngal pulaar ngal mbaringal ha ngal maayi mes, ko noon tan ɗesaten waawde wiyde

Laamu leydi Senegaal holko ɓeydi darnde mum e ɗemɗe ngenndiije ? Abdullaay Wadda hay koo waɗnoo ko mbiyaten ko Makki Sal ittii ɗum ha laaɓi ! Sibu potal ɗemɗe ngenndiije ko Abdullaay Wadda addunoo ɗum e nder leydi Senegaal, e ballal Tijjaani Aan e darnde mum e ayaawo ngenndiiwo leydi Senegaal (yurmeende Allah yoo won e makko). Hay sinndo wonaa kanko tan o renndunoo ndeen darnde heeriinde. En njiyi hoyreejo mawɗo leydi ndi hono Alh Makki Sal kala nde o haali Pulaar ko e nder nokkuuji ɗiɗi (2) maa o yehii Madiina Gunaas walla o yehii fuuta, ɗoo woni Pullo ɗo, o geddi ɗemngal makko e pinal makko. Alh Makki Sal o yawnoraa ɗum ndiwoowa leydi Senegaal e laaɗe joorɗe ɗe fof ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗe keɓaani heen fotde mum'en ! Ɗoo mbiɗa sikki wonii ñawannde nde fulɓe ina poti yuurnitaade sibu Pulaar wiyi: mo rufi ɓirannde maa ko o roŋku so wonaano ɗum ko ɓirateenge nge o warata ! En njiyi gila hoyreejo mawɗo leydi ndi laami, o jooɗi e jappeere nde ɗemɗe ngenndiije ɗe hay heen gootal heɓaani fotde mum teeŋti ngal men ngal ''(Pulaar)'' o riŋkiima ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗee ha laaɓi, o rokkii gootal fotde mum; keddiiɗe ɗee o ɗawi ɗum. 

Gila-Kitaale-teemedanɗe: en njiyi ko Pulaar golli e nder renndo mum; winndii defte gannde keeriiɗe, gannde dowrowe, haa pine e rimɗitinde pine jaɓɓanooɗe, walla mbiyen gujjanooɗe, Allah e winndiyankooɓe men ngartirii ɗeen pine e gannde toowɗe. Holno ngool leñol jaɓirta ɗemɗe ɗe ngonaa ɗemɗe dowrowe ngardata ina pirta ɗum, ɗuum wonaa ko ina aaɓno ! Dentaangal doosɗe tammbiiɗe ɓamtaare leydi Senegaal ekn'', fof en ko fulɓe jibinaaɓe fuuta ina nganndi holko woni saqqaaji (caɗeele) renndo fulɓe. 

Miijooji: yontii daɗɗude peeje darantooɗe renndo ngo ko abbitii e ɗemɗe ngenndiije ɗe, sibu ɗemngal jor-jokkewal ngal, ngal wonaa ɗemngal cuɓangal tan ina wonana senegaalnaaɓe ɗemngal ngenndiwal, gardinaangal ɗemɗe keddiiɗe ɗe. Yontii ndeen mojobere fulɓe huuɓtodinnde darantoonde ɗiin hujjaaji leñol ngol, sibu yontii ndeen darnde heeriinde. Darnde men enen fulɓe wiyooɓe ko ngenndiyankooɓe, woto haaɗ tan e winndungol walla daartugol, walla bayyingol kabaruuji e nder renndo. Pulaar wiyi: mooroowo woto haaɗ tan e moorde, so o gaynii yoo suumtu. 

Alh Makki Sal: ko goonga won koo golli e nder leydi ndi, kono kadi won ko o bonni; tawi wonaa tan o gollaani, alaa ko o bonnu. Sibu ɗemɗe ngenndiije keddiiɗe ɗee fof moɗtaama ndiŋkaama ! Laaɗe diwooje ɗee, e laaɗe joorɗe ɗee fof ɗemɗe ngenndiije ɗee yoo keɓ fotde mum'en ha timma hono no ɗemngal jor-jokkewal ngal ni. So tawii ɓe nganndii ɓe mbaawa waɗde ɗemɗe ɗee fof, yo ɓe ƴeew ɗemngal ɓurngal hettineede, walla ɗemɗe ɗiɗi ɓurɗe jogaade semmbe e ɓe ngardina ɗum. Walla nih so tawii fof roŋkaama ina hulaa woto jibinde koonguuji yo ɓe mbaɗ farayseere e anngeleere ekn'', tawde so ɗemɗe keddiiɗe ɗee mbaɗaama maa jibinde goɗɗum. Annduɓe nduttondirat e miijooji ngam yuurnitaade caɗeele gonɗe e nder renndo mum'en, walla taariindi mum'en. Ɗee ɗoo caɗeele noon ko teskaaɗe e laamu Alh Makki Sal no feewi sanne; caɗeele teppugol ɗemɗe ngenndiije, teppitde ɗemngal gootal haɗa ɗemɗe keddiiɗe ɗee fotde mum'en, ɗuum ko ko teskaa e laamu Makki Sal. Makki Sal yoo ittan fulɓe geɗal sibu nguu laamu ngu o woni ɗoo e mum ngu, ko fulɓe lammini-mo sibu yoga e senegaalnaaɓe cikkunoo so tawii mbeddanaaki mo karte mum'en o jooɗotaako e jappeere nde ! Kono mbiɗa sikki tan ɗuum wontiino koyɗol muumo. 

Pulaar Fulfulde: ko ɗemngal no ɗemɗe keddiiɗe ɗee. Walla mbiyen Pulaar ko ɗemngal ngenndiwal, ngal fotaani haɗeede fotde maggal sibu ko joom maggal en ndarni ngootaagu Senegaal'', walla ni mbiyen ngootaagu Afrik. Ɓinngel ñiiwa wiyetaake yoo soro nagge muyna ! Fulɓe ndennden e hare ɓamtaare Pulaar tawa ko goonga e goonga.

Kuɗol Ngenndiyanke Joob
Ñalnnde 4 lewru siilo hitaande 2022
Poissy (farayse)

mardi 11 mai 2021

Pinal afriknaaɓe

NEƊƊAAGU AADE:
Ñalnde mawbaare 12 lewru Duujal hitnd 2021

Neɗɗaagal aade timmata ko e yiɗde leñol mum e ɗemngal mum e pinal mum. Gannde tuubakooɓe toowɗe, tammbiiɗe kaña ɓsmtaare aade fawii ko e gannde toowɗe gimmoriiɗe afrik e jamaanu ɓooyɗo. Teskotoɗa to senngo pinal tuubakooɓe, e pine ɓaleeɓe afriknaaɓe; so en teskiima faggudu men wonaa wooturu; waɗi noon ko kamɓe tuubakooɓe ɓe, oon tuma orop alaano lekkuule ñaamateeɗe, hay sinndo ine woodno jiida eno hannde nih. Kamɓe oon tuma ɓe nguurno ko kulle ladde ekn. Nde tawnoo oon tuma ine heewno diƴƴe penndiiɗe (kaaƴe ndiyam penndiɗam) ɗuum saabotono so yehii ha naange fooyni ɓe njaltanno ngaan saanga ɓe ƴeewoya kulle ladde ɓe mbara ɗum ɓe ñaama. 

Fawaade, e oon tuma so tawii aɓe njalta ɓe keewaani yahdude e suddiiɓe maɓɓe. Teeŋti so tawii debbo jibinii, so tawii aɓe njaha waaño ekn ɓe njahdataa e suddiiɓe maɓɓe. E oon tuma tuubakooɓe ɓuri wuurde ko teewu, ine jeyaa e tawaangal maɓɓe ha e ñallunge hannde ɓe ɓuri waawde wuurde ko teewu e liɗɗi ekn. 

Ɓaleeɓe afriknaaɓe: yimɓe ɓurnooɓe wuurde ɓiɗɓe lekɗe teeŋti e kosam ekn. Nde tawnoo oon tuma afriknaaɓe ko joginooɓe naange kadi ko ɓe joginooɓe jawdi ndariindi. Oon tuma afriknaaɓe nguurdata ko e dental nde tawnoo renndo maɓɓe joganooki kulhuli heege saɗtunge. Ko ɗuum saabi rewɓe maɓɓe oon tuma kañum en kala to worɓe maɓɓe njehi aɓe  njahda e maɓɓe. Ɓaleeɓe ko joom'en gannde kono oon tuma ɓe ngalaano nokkuuje, walla ɗereeji to ɓe poti waawde winndude gannde maɓɓe toowɗe ɗe. Ko ɗuum saabino ngam hulde maa jamaanu o wayloyo ɓe mbaɗti winndude yoga e ɗeen gannde e kaaƴe ekn. ''(Kaaƴe ko kecce)'' 

Waɗde so en ngartii e pinal walla ganndal maa en paam afriknaaɓe ko joom'en pine e aadaaji timmuɗi. Misra woniino galle coñce; hay sinndo won e leƴƴi keewɗi konnooɗi toon, ine anndaa ɓaleeɓe ngonaani heen caggal; sibu won e taarikyankooɓe wiyɓe misra ɓaleeɓe mahiino ɗoon nokkuure huufnde pine maɓɓe e aadaaji maɓɓe; won e nate ɗe njiyata ɓooyɗe tawii ɗe mbaɗi ko nay walla bey baali, sahaaji nih njiyaa ko wayno pucci ekn, tawii ɗuum fof ko pine ɓaleeɓe. Njiyaa ɗeen nate ɓaleeɓe hoɗnooɓe misra ine ndogata ine mbaɗa daɗndoo dogdu, walla sahaaji aɓe ndiga aɓe mbanngoo nokkuuje maɓɓe ɗe, fof teskinta tan ɓaleeɓe ngonaano oon tuma joom'en ɓalli poppolli (ɓoli) ngonnoo, wonko ɓe tawruno maamiraaɓe maɓɓe''. E nder ɓaleeɓe afriknaaɓe fulɓe njeyaa ko e gerngal mooftungal coñce ɓaleeɓe e nder duunde afrik nde. Sibu so en teskiima pine ɓaleeɓe gonnooɗe misra ɓooyɗe gaadanteeje ɗe ha ñallunge hannde aɗe tawee e nder renndo fulɓe. Maa en mbaɗtoy winndannde joofotoonde ko abbitii e ɗuum so haaji ɗo Geno''. En ndowiratɗo ha sahaa goɗɗo so haaji ɗo Geno.

Kuɗol Ngenndiyanke Joob

lundi 10 mai 2021

Nulaaɗo Muhammadu SAW

Tiitoonde 
Yimre: Nulaaɗo Muhammadu SAW

Hannde mi jaara Geno toowɗo mo lesɗude woodata.
tagɗo kammu koode he ilɓooje mum.
Jamma he ñalawma ine mbeñ-weñcondira ngam tago mum.
Tagɗo leydi he potondiral wertaango mum.
Tagɗo diƴƴal ɗo feeñi tago aade mum.
Tagaa innaa aade ɗo feeñi he mbaydi mum.
Geno laaɓti golle ɗo tago humpitii ɗum.
Ɗo Aadama tagaa innaa Aadama tagooje ine nganndi ɗum.
Tagooje peeñdi ɗee heen njeddi ɗum.
So goongɗinde Allah he golle mum.
Arwannde he waɗtannde liɗɗi he jinneeji ine goongɗini ɗum.
Muusaa dokkaaɗo sawru ngam firawna yoo waajo ɗum.
Iisaa Nulaaɗo he yimɓe mum.
Ɓe palii ɓe palkisii ha ɓe palii nelal mum.
Ɓe njippini jeddi he koongu he nder renndo mum.
Holi njoɓdi janngo oon pawɗo annabi bonannde he dow mum ?
Allah ko mawɗo alaa mo yeddi ɗum, so wonaa ɓeen malkisaaɓe jeyngol janngo ine padi ɗum.
Ahmad ɓurnaaɗo tago fof ine anndi ɗum.
Muhammadu lolli haa innde jaali he mum.
Ginnaɗo ko adii tago, inɗe ndewi he mum.
Mo Diine he sunna jippii he mum.
Muhammadu baayo, baayiiɗo he Halimatu saadiyatu ha barke feeñi he mum.
Ñalnde mburaangu diccii barke he baraaji alaa ɗo heddii he binnde mum.
Njuulu koorka hajju, goongɗingol amin keddii.
Madiina, ñalnde Nulaaɗo yottii ngelooba jusii alaa ɗo jam heddii.
Bawɗi jam ndilli kelle ndiwi alaa ɗo o annoora heddii.
Abuu Usmaan Umaar Aliw fiyannde Diine ɓe pellii.
Muhammadu ɓiyii Abdullaahi.
Muhammadu ɓiyii Aminata.
Mo caalli he diƴƴe maaje ngoodiri sabu mum.
Mo kammu he leydi ngoodiri sabu mum.
Mo jamma he ñalawma ngoodiri sabu mum.
Alaa ko woodi so wonaa nde goodal feeñi he mum.

Kuɗol Ngenndiyanke Joob.
Rabat Madiina Gunaas

Ñalnde Aaɓnde 10 lewru duujal (mai) hitaande 2021 


samedi 21 novembre 2020

Mbele ine waawi wonde !

MBELE INE WAAWI LAATAADE ?

ñalnde mawnde 30 Seeɗto htnd 2021

Mbele ɗum maa laato ha wayano tuƴƴam ni ! Ngal kaaldigal nanondira ngal so tawii duwaaw hawrii e aamiin maa won kaawis ! Ngam ɗaminaade maa won alaa wonata kono kala heen ko waawi wonde Pulaar ine heewi wiyde ko woni yeeso daɗaani gite. Aadi wonaa huunde tokosere, kono mbele oon aadi so yottiima ha alaa ko heddii jogoraani wonde ñootannoo wudere yuwi feɗeendu mum ! Giɗgol ko aawdi Allah ndeeniraandi kisnugol e kesɗitingol, laaɓndi ko deenal timmungal e waawde hanndaade hono no neɗɗo reenirta terɗe mum e feetere yiite (jeyngol) yiɗde ine waɗna neɗɗo ko suusa, alanaa jaambaraagal kono nde tawnoo giɗgol ngol ardi o rewi heen ko ɗuum waɗi sikke alaa ngool giɗgol ine rewni-mo e bolol mum ɗo o waawata ɓoccitaade. Nde tawnoo kala ko njiyɗaa e aduna tagiraa ko ngam giɗgol ko adii tago e ko waɗtindii fof ko giɗgol woni sabaabu mum.

           Laatagol mum !

So tawii ine laaɓi ko giɗgol timmungo ine goongɗi alaa caggal Allah (SWT) alaa ko waawi ɗum falaade, e kala fannu no añɓe ine mbonnira ɗum; giɗo tesko ɗii konnguɗi njogormi ɗo jaŋtaade, heɗto-mi keɗtoroɗaa mi hakkille ma e neɗɗaagu ma, keɗtoroɗaa mi jiyɗe ɓernde ma, tonngaa seyɗaani kanndoɗaa mo ha o tiiɗa keɗtoɗaa mi no moƴƴi. Nde tawnoo aduna woni heen ko balɗe tati haŋki hannde janngo ɓaawo-janngo. Waɗi kam wiyde yaa hoɗoro-mi hakkille ma neɗɗo ko ndoondi, so heddu wuttii ine yaawi weɗaade. Ko adii fof mbiɗa reentin-ma yimɓe tato (3), mbiɗa waggin-maa yimɓe tato (3)

1-reento: sehil ma caaktoowo sirluuji janani yeeso ma.
2-reento: sehil ma bonnitoowo janano yeeso ma.
3-reento: sehil ma jaloowo hannde janngo tikkan-ma.

                Facciro kelme tati (3)

1-reento: sehil ma caaktoowo sirluuji janani yeeso ma: Yeru kala caaktoowo sirluuji janani yeeso, ñalnde fof o dañi mo omo saaktata sirluuji ma o saaktanat ɗum. Oon wiyetee ko pentaro.

2-reento: sehil ma bonnitoowo janano yeeso ma: Yeru kala goowɗo bonnitde neɗɗo goɗɗo yeeso ma ñalnde fof o heɓi no omo binnitirma o bonnete.

3-reento: sehil ma jaloowo hannde janngo tikkan-ma: Yeru kala neɗɗo tikkoowo tikkere juutnde ko o haaside ma. Nde tawnoo tikkere so ɓooyi wontata ko haasidaagal.

     YIƊDE IHS KONO FOF KO YIƊDE !

Debbo ine yiɗiree njooɗndam, walla yonteede, walla moƴƴaagu makko ekn. Kono anndu ɗee geɗe fof aɗe njiɗiree debbo haa ɗe laato, sahaaji ine wona ŋari makko walla tago ekn. So tawii debbo yiɗiraama ɗee geɗe omo haani yiɗeede sibu gorko fof ine yiɗi jibinde ɓiɗɗo moƴƴo. To senngo gorko; gorko ine yiɗiree jawdi, sibu rewɓe ine njiɗi gorko jom ngalu nde tawnoo ɓe njehii haa ɓe nganndi pasiraagal tan ko jawdi. Gorko kadi ine yiɗiree njooɗndam hono no debbo nih, ɗoon ko kamɓe fof ndenndi e oon fannu. Kono geɗe ɓurɗe himmude ɗe ko: jawdi goongirantaagal, e reseede ko o galo walla sahaaji mbiyen njooɗndam ekn. Ɗee geɗe limtuɗen fof to senngo debbo e to gorko fof poti heen gooto e maɓɓe fof ine yiɗiree ɗiin fannuuji ha lutta-laato. Giɗgol: ine muusi, sa yiy giɗo ma aɗa daña mbelemma mawɗo taccuɗo keeri-e-aada. Giɗo noon ko mo firtataa aadi, kadi mo bonnata hoolaare lo foti no ceeɓdi giyal ! Giɗo ma ko cirlodiiɗo ma, mo saaktata sirluma, gannduɗo mette ma, ko welma e ko muusma fof omo humpitii te alaa heen ko o saaktanta janano e ma. So a nanii jaambaaro ko mo firtataa aadi kala no wayi siforaade o firtataa aadi; nde tawnoo so aɗa yiyloo neɗɗanke njiitata ɗum ko e fiɓiyanke aadi. Giɗgol reenirtee ko e jeewte gostondiral miijooji ko metti kam nganndaa ko weli kam nganndaa, ko njiɗɗaa mi yiɗa, ko ngañɗaa mi aña, ko ɗoo addanta giɗgol semmbude. Giɗli ko tabalde hoŋkoore kala subaka ɗi bawɗi mum ndartotaako, giɗgol ko saabunnde ine sokli wuppireede e kala sahaa. Komi mbayka mbiɗa sokli janngeede e kala sahaa, kono mo ine tarami ko maa waawa hijjo regna taro mum !

Kuɗol Ngenndiyanke Joob