MBELE INE WAAWI LAATAADE ?
ñalnde mawnde 30 Seeɗto htnd 2021
Mbele ɗum maa laato ha wayano tuƴƴam ni ! Ngal kaaldigal nanondira ngal so tawii duwaaw hawrii e aamiin maa won kaawis ! Ngam ɗaminaade maa won alaa wonata kono kala heen ko waawi wonde Pulaar ine heewi wiyde ko woni yeeso daɗaani gite.
Aadi wonaa huunde tokosere, kono mbele oon aadi so yottiima ha alaa ko heddii jogoraani wonde ñootannoo wudere yuwi feɗeendu mum !
Giɗgol ko aawdi Allah ndeeniraandi kisnugol e kesɗitingol, laaɓndi ko deenal timmungal e waawde hanndaade hono no neɗɗo reenirta terɗe mum e feetere yiite (jeyngol)
yiɗde ine waɗna neɗɗo ko suusa, alanaa jaambaraagal kono nde tawnoo giɗgol ngol ardi o rewi heen ko ɗuum waɗi sikke alaa ngool giɗgol ine rewni-mo e bolol mum ɗo o waawata ɓoccitaade. Nde tawnoo kala ko njiyɗaa e aduna tagiraa ko ngam
giɗgol ko adii tago e ko waɗtindii fof ko giɗgol woni sabaabu mum.
Laatagol mum !
So tawii ine laaɓi ko giɗgol timmungo ine goongɗi alaa caggal Allah (SWT) alaa ko waawi ɗum falaade, e kala fannu no añɓe ine mbonnira ɗum; giɗo tesko ɗii konnguɗi njogormi ɗo jaŋtaade, heɗto-mi keɗtoroɗaa mi hakkille ma e neɗɗaagu ma, keɗtoroɗaa mi jiyɗe ɓernde ma, tonngaa seyɗaani kanndoɗaa mo ha o tiiɗa keɗtoɗaa mi no moƴƴi. Nde tawnoo aduna woni heen ko balɗe tati haŋki hannde janngo ɓaawo-janngo. Waɗi kam wiyde yaa hoɗoro-mi hakkille ma neɗɗo ko ndoondi, so heddu wuttii ine yaawi weɗaade. Ko adii fof mbiɗa reentin-ma yimɓe tato (3), mbiɗa waggin-maa yimɓe tato (3)
1-reento: sehil ma caaktoowo sirluuji janani yeeso ma.
2-reento: sehil ma bonnitoowo janano yeeso ma.
3-reento: sehil ma jaloowo hannde janngo tikkan-ma.
Facciro kelme tati (3)
1-reento: sehil ma caaktoowo sirluuji janani yeeso ma:
Yeru kala caaktoowo sirluuji janani yeeso, ñalnde fof o dañi mo omo saaktata sirluuji ma o saaktanat ɗum. Oon wiyetee ko pentaro.
2-reento: sehil ma bonnitoowo janano yeeso ma:
Yeru kala goowɗo bonnitde neɗɗo goɗɗo yeeso ma ñalnde fof o heɓi no omo binnitirma o bonnete.
3-reento: sehil ma jaloowo hannde janngo tikkan-ma:
Yeru kala neɗɗo tikkoowo tikkere juutnde ko o haaside ma. Nde tawnoo tikkere so ɓooyi wontata ko haasidaagal.
YIƊDE IHS KONO FOF KO YIƊDE !
Debbo ine yiɗiree njooɗndam, walla yonteede, walla moƴƴaagu makko ekn. Kono anndu ɗee geɗe fof aɗe njiɗiree debbo haa ɗe laato, sahaaji ine wona ŋari makko walla tago ekn. So tawii debbo yiɗiraama ɗee geɗe omo haani yiɗeede sibu gorko fof ine yiɗi jibinde ɓiɗɗo moƴƴo. To senngo gorko; gorko ine yiɗiree jawdi, sibu rewɓe ine njiɗi gorko jom ngalu nde tawnoo ɓe njehii haa ɓe nganndi pasiraagal tan ko jawdi. Gorko kadi ine yiɗiree njooɗndam hono no debbo nih, ɗoon ko kamɓe fof ndenndi e oon fannu. Kono geɗe ɓurɗe himmude ɗe ko: jawdi goongirantaagal, e reseede ko o galo walla sahaaji mbiyen njooɗndam ekn. Ɗee geɗe limtuɗen fof to senngo debbo e to gorko fof poti heen gooto e maɓɓe fof ine yiɗiree ɗiin fannuuji ha lutta-laato.
Giɗgol: ine muusi, sa yiy giɗo ma aɗa daña mbelemma mawɗo taccuɗo keeri-e-aada.
Giɗo noon ko mo firtataa aadi, kadi mo bonnata hoolaare lo foti no ceeɓdi giyal !
Giɗo ma ko cirlodiiɗo ma, mo saaktata sirluma, gannduɗo mette ma, ko welma e ko muusma fof omo humpitii te alaa heen ko o saaktanta janano e ma. So a nanii jaambaaro ko mo firtataa aadi kala no wayi siforaade o firtataa aadi; nde tawnoo so aɗa yiyloo neɗɗanke njiitata ɗum ko e fiɓiyanke aadi.
Giɗgol reenirtee ko e jeewte gostondiral miijooji ko metti kam nganndaa ko weli kam nganndaa, ko njiɗɗaa mi yiɗa, ko ngañɗaa mi aña, ko ɗoo addanta giɗgol semmbude. Giɗli ko tabalde hoŋkoore kala subaka ɗi bawɗi mum ndartotaako, giɗgol ko saabunnde ine sokli wuppireede e kala sahaa. Komi mbayka mbiɗa sokli janngeede e kala sahaa, kono mo ine tarami ko maa waawa hijjo regna taro mum !
Kuɗol Ngenndiyanke Joob